Štitnjača
Štitnjača (štitna ili tiroidna žlijezda) se nalazi na prednjoj strani vrata i obavija dušnik, a oblikom podsjeća na leptira ili slovo H.
Iako se radi o najvećoj endokrinoj žlijezdi, štitnjača je teška svega oko 30 grama, a funkcija koju obavlja utječe na gotovo sve ostale organe. Taj težak zadatak štitnjača postiže uravnoteženim lučenjem dvaju hormona: trijodtironina (T3) i tiroksina (T4), čije razine u krvi kontrolira hormon hipofize tireotropin (TSH).
SIMPTOMI
Problemi u radu štitnjače češće pogađaju žene nego muškarce. Iako nepravilnosti u radu štitnjače spadaju među najčešće bolesti u svijetu, svega oko 20% ljudi ima postavljenu dijagnozu i uzima adekvatnu terapiju. Osnovni razlog za to je nedovoljna upućenost u važnost uloge štitnjače kao i različitih simptoma koji su povezani uz nepravilan rad štitnjače.
Iscrpljenost, bezvoljnost, nervoza, zbunjenost, poremećaji apetita, nizak libido, poremećaji menstrualnog ciklusa, problemi s plodnošću, problemi s kožom, pucanje i ispadanje kose, nepravilan rad crijeva, bol u mišićima, visok krvni tlak, nepravilno reguliranje tjelesne temperature, promuklost i natečenost u vratu, problemi sa spavanjem, visok kolesterol… Svi ovi simptomi mogu ukazivati na probleme u radu štitnjače. Nužno je povećati razinu svijesti o važnoj ulozi koju ova mala žlijezda ima na cijeli organizam.
Poremećaji u radu štitnjače se ogledaju u vidu neuravnoteženog lučenja hormona:
- povećano lučenje hormona štitnjače ili hipertireoza
- smanjeno lučenje hormona štitnjače ili hipotireoza
Normalno stanje štitnjače pri kojem dolazi do uravnoteženog lučenja hormona naziva se eutireoza. Čak je i ovom slučaju moguća bolest štitnjače, ukoliko je primjetna natečenost odnosno povećanje štitnjače – guša (struma). Osim toga, postoje i autoimune bolesti štitnjače, Hashimotov tireoiditis i Gravesova (Basedowljeva) bolest, pri čemu dolazi do stvaranja autoimunih antitijela.
LABORATORIJSKE PRETRAGE I DIJAGNOSTIKA
Prvi korak u kontroli rada štitnjače je utvrđivanje razine hormona u krvi (TSH, T3, T4, a bolje je njihovih slobodnih frakcija FT3 i FT4). Potom se, ukoliko postoje indikacije, najčešće određuju vrijednosti antitijela na tireoidnu peroksidazu (anti-TPO) i tireoglobulinska antitijela (anti-TG).
Ukoliko posumnja na probleme u radu štitnjače, liječnik može napraviti ultrazvuk štitnjače kako bi utvrdio postoje li promjene u građi ove žlijezde. Ostale metode uključuju CT, MR, scintigrafiju štitnjače te citološku punkciju kao invazivnu metodu.
Štitnjača “osjeti” svaku neravnotežu u našem tijelu, što se onda odražava na zdravlje organizma općenito. Već malim promjenama životnih navika možemo smanjiti razinu stresa i opterećenja kojima izlažemo ovu žlijezdu. Posebno treba obratiti pozornost na zdravu prehranu, pravilan unos vode, smanjen unos kofeina te dovoljno odmora i sna.
