Osteoporoza - "tiha pandemija"
Osteoporoza je kronična metabolička bolest koštanog sustava obilježena smanjenjem gustoće i čvrstoće kosti zbog čega one postaju porozne te sklone prijelomima.
Prijelomi kostiju (ponajviše kuka, kralježnice i podlaktice) su najopasnija posljedica osteoporoze te jedan od glavnih uzroka trajne invalidnosti i smrtnosti u osoba treće životne dobi.
Zašto se osteoporoza naziva „tihom epidemijom“?
Osteoporoza se često naziva "tihom epidemijom" budući da se najčešće otkrije tek kada nastupi prijelom.
Građa i uloga kostiju u tijelu
Kost je živi organ koji se svakodnevno mijenja i preoblikuje, izgrađuje i razgrađuje. Čine ga koštane stanice – osteoblasti, osteociti i osteoklasti – zatim mineralizirani i nemineralizirani matriks te prostor koji uključuje koštanu srž, vaskularne kanale, kanalikule i lakune.
Makroskopski razlikujemo dva osnovna tipa koštanog tkiva – spužvasto, koje čini 20 % kostura i veći dio strukture kralješka a građeno je od mreže koštanih gredica – i kompaktno, koje čini oko 80 % kostura, daje čvrstoću kostima i sačinjava vanjski, tvrdi dio kosti.
Oblikovanje i veličina kosti rezultat je procesa modeliranja, kroz koji se odstranjuje koštano tkivo na jednom mjestu i stvara na drugom. Na taj proces se nastavlja proces remodeliranja (pregradnje), a to je fiziološki način obnavljanja kosti, tj. popravljanje mikropukotina koje se stvaraju u kostima uslijed stalnog mehaničkog opterećenja. Ravnoteža razgradnje i izgradnje kosti važna je za normalan proces pregradnje i održavanja koštane mase, a remodeliranjem se postiže potpuno obnavljanje kostura odrasle osobe svakih deset godina.
Uloga kostiju u ljudskom tijelu je raznovrsna. Kosti pružaju potporu, omogućuju nam kretanje i ravnotežu i skladište su mnogih kemijskih tvari neophodnih za normalno funkcioniranje organizma. Sadrže brojne minerale, od kojih je najvažniji kalcij koji im daje čvrstoću, a oko 70 % čini potporna, elastična tvar koja se naziva kolagen.
Mnogi čimbenici pomažu u održavanju ravnoteže pregradnje kostiju. Hormoni PTH (parathormon) i vitamin D kontroliraju razinu kalcija u kostima.
Spolni hormoni imaju izrazit utjecaj na kosti – u menopauzi gubitak estrogena uzrokuje ubrzani gubitak koštane mase. Višak hormona, poput viška PTH ili hormona štitnjače, također može uzrokovati gubitak kalcija. Poremećaj ravnoteže u korist razgradnje (npr. u postmenopauzi) dovodi do gubitka koštane mase i osteoporoze te povećava krhkost kostiju i sklonost prijelomima.
Što je osteoporoza i koja najčešće pogađa?
Proces stvaranja i gubitka kosti uobičajeni je fiziološki proces koji se odvija kontinuirano tijekom cijelog života, a kada stvaranje kosti postane sporije od gubljenja koštanog tkiva, dolazi do nastanka osteoporoze.
Osteoporoza je metabolička bolest koštanog sustava koju karakterizira smanjena koštana masa i poremećena struktura kosti s povećanim rizikom prijeloma.
Premda se do nedavno smatralo da je osteoporoza bolest žena u postmenopauzi, važno je istaknuti da trećinu oboljelih od osteoporoze čine muškarci. Brojne epidemiološke studije govore da će svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina doživjeti bar jedan osteoporotični prijelom.
Razlikujemo primarni i sekundarni oblik osteoporoze.
1. primarna osteoporoza
Primarnu osteoporozu dijelimo na postmenopauzalnu, nastalu kao posljedica manjka spolnih hormona (estrogena), i senilnu (staračku), koja se tipično javlja nakon 70. godine života te je posljedica gubitka kalcija ovisnog o godinama i neravnoteži između nestajanja i stvaranja kosti. Žene često imaju i postmenopauzalnu i senilnu osteoporozu.
2. sekundarna osteoporoza
Sekundarna osteoporoza javlja se u manje od 5 % ljudi, a posljedica je duljeg uzimanja određenih lijekova (antikoagulansa, antiepileptika, kemoterapeutika, glukokortikoida) te kroničnih bolesti koje pridonose gubitku koštane mase: hipertireoza, hiperparatireoidizam, reumatoidni artritis, TBC, sarkoidoza, KOBP, te razne bolesti probavnog sustava. Nastaje i kod kod malignih bolesti, kroničnog alkoholizma te poremećaja prehrane (zbog nedovoljnog unosa kalcija i vitamina D).
Kako se dijagnosticira osteoporoza?
U dijagnosticiranju osteoporoze koriste se klinički pregled, mjerenje koštane gustoće i laboratorijske pretrage. Zlatni standard u dijagnostici osteoporoze je denzitometrijsko mjerenje mineralne gustoće kosti.
Laboratorijska obrada osteoporoze uključuje mjerenje razina kalcija, fosfata, alkalne fosfataze, hormona štitnjače, PTH, osteokalcina, beta-crosslapsa, vitamina D, spolnih hormona i hormona nadbubrežnih žlijezda i druge pretrage prema preporuci specijalista.
Može li se osteoporoza spriječiti?
Osteoporoza se može spriječiti, a i usporiti.
Redovita fizička aktivnost, izbjegavanje pušenja i umjerena konzumacija alkohola ključni su za zdravlje kostiju. Dugotrajna primjena kortikosteroida, lijekova za štitnjaču, antiepileptika i imunomodulatora povećava rizik od gubitka koštane mase.
Hormonski poremećaji, poput smanjenog testosterona kod muškaraca ili nedostatka estrogena kod žena, također doprinose razvoju osteoporoze. Posebno su ugrožene mlađe žene s poremećajima prehrane (anoreksija, bulimija) ili intenzivnim sportskim aktivnostima (primjerice maraton) – nedostatak kalcija i vitamina D može smanjiti čvrstoću kostiju.
Prehrana bogata kalcijem i dovoljna opskrba vitaminom D (sunce ili dodaci prehrani) pomažu očuvanju koštane gustoće i prevenciji osteoporoze.
Pravovremenim djelovanjem možete očuvati zdravlje kostiju i smanjiti rizik od prijeloma. Obratite nam se s povjerenjem!
